Predsjednica DDZ-a Marica Mirić, dana 20. srpnja 2022., u okviru projekta Ministarstva znanosti i obrazovanja "Jednaki od malih mogu", održala je predavanja na teme: "Aktivizam mladih" i "Konvencija o pravima osoba s invaliditetom članak 7". Predavanja su se održala putem platforme ZOOM.
Aktivizam mladih predstavlja društveni angažman mladih koji su okupljeni oko neke zajedničke ideje i koji kroz zajedničko umrežavanje i provođenje određenih projekata, za cilj ima unaprijeđene kvalitete života mladih, stjecanje kompetencija, rješavanje relativnih pitanja doprinoseći društvu kako u lokalnim zajednicama, tako i na državnom nivou. Ono predstavlja planirano ponašanje da bi se postigli socijalni ili politički ciljevi kroz aktivnosti kao što su podizanje svijesti, stvaranje koalicija, vođenje političkih kampanja, proizvodnja propagandnog materijala, stvaranje publiciteta, kao i preuzimanje drugih akcija kako bi se utjecalo na socijalne promjene. Načini organiziranja mladih koji se bave aktivizmom:
- Formalne grupe (najčešći oblik)
- Organizacije za mlade, one kojima ne upravljaju mladi, ali je njihovo djelovanje posvećeno radu s mladima
- Osnivanje ili priključenje već postojećoj, neformalnoj grupi mladih (školska sekcija, lokalne akcije i sl.)
Aktivizam najčešće podrazumijeva:
- Zajednički pothvat mladih
- Prilike za stjecanje novih stavova, znanja i vještina
- Skup različitih interesa, talenata, mogućnosti i potreba (timski rad)
- Osobni doprinos mladih u ostvarivanju zajedničkih ciljeva i interesa
- Zasnovanost na potrebama mladih
- Mogućnosti za nova iskustva i izazove
- Koristan je mladima i/ili zajednicama
Jedan od oblika aktivizma je volontiranje, a postoje mnogi razlozi zašto se mladi ljudi odlučuju volontirati: osjećaj koristi, zabave, ispunjenje slobodnog vremena, učenje novog, stjecanje iskustava, pomoć onima kojima je potrebna. Kao zaključak, rečeno je da mladi najlakše i najuspješnije zastupaju svoje interese kroz aktivizam mladih, što uključuje umrežavanje i provođenje projekata u cilju unaprjeđenja kvalitete života mladih, ali i ostvarivanje prava i jednakih mogućnosti uključivanja u različita područja društva.
Drugo izlaganje bilo je na temu: Članak 7. Djeca s teškoćama u razvoju (KPOSI). Članak glasi:
- Države potpisnice osigurat će sve potrebne mjere kako bi zajamčile djeci s teškoćama u razvoju puno uživanje ljudskih prava i temeljnih sloboda ravnopravno s drugom djecom
- U svim aktivnostima koje se odnose na djecu s teškoćama razvoju prvenstveni će značaj biti pridan najboljim interesima djeteta.
- Države potpisnice osigurat će da djeca s teškoćama u razvoju imaju pravo slobodno izraziti svoje stavove o svim pitanjima koja ih se tiču, a njihovi stavovi će se razmatrati sukladno njihovoj dobi i zrelosti, ravnopravno s drugom djecom, a u ostvarivanju tog prava bit će im pružena pomoć u skladu s razinom teškoća u razvoju i uzrastom
Predsjednica DDZ-a Marica Mirić istaknula je da članak 7. Djeca s teškoćama u razvoju, uz članak 6. Žene s invaliditetom čini jedan značajan i specifičan segment Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, koju je ratificiralo 185 zemalja koje prihvaćaju ovaj međunarodni sporazum kao obvezatan.
Na radionici su bili prisutni stručni suradnici SDDH, Dječjeg vrtića Iskrica i DDZ-a. Sudjelovalo je 26 osoba.