U organizaciji Društva distrofičara Zagreb, organizirana je 13. 11.2023., edukaciju za zaposlenike i članove upravljačkog tijela te ostale članove Društva, putem ZOOM aplikacije na temu: „Jačanje otpornosti i unapređenje pozitivnog mentalnog zdravlja“ koju je održala izv. prof. dr. sc. Anita Lauri Korajlija. Kroz svoje izlaganje govorila je o teškoćama koje se javljaju i utječu na mentalno zdravlje (stres, sumnje, strah, brige, problemi i tjeskobe) te načinima nošenja s tim teškoćama.
Stres je normalna generalizirana psihofiziološka aktivacijska reakcija na prijetnje koje dolaze iz okoline i na zahtjeve koje okolina i druge osobe postavljaju pred pojedinca. Takva aktivacija biološki je programirani odgovor organizma koji nije štetan po psihofizičko zdravlje pod uvjetom da je stres umjerenog intenziteta i kratkog trajanja. Problem za organizam i rizik za zdravlje predstavljaju stanja intenzivnog, učestalog, dugotrajnog stresa ili stresa s kojim pojedinac ne može uspješno upravljati. Stoga je u preventivnim, ali i kurativnim aktivnostima borbe protiv štetnih posljedica stresa nužno imati pouzdane instrumente i tehnike kojima bi se odredio stupanj percipiranog intenziteta stresa. “Stres je neizbježan dio našeg života, no istovremeno je doživljaj stresa pod našom kontrolom. Naučimo kako se uspješnije nositi sa stresom kako bi očuvali svoje tjelesno i mentalno zdravlje”, poručila je voditeljica edukacije profesorica Lauri Korajlija. Članovi su podijelili svoje doživljaje stresa te načine na koji oni percipiraju stres.
Kao jedan od načina procjene kako se osoba osjeća i kako stres utječe na osobu koristi se biopsihosocijalni model. Prema biopsihosocijalnom modelu, biološki, psihološki i socijalni činitelji imaju jednako značenje u određivanju zdravlja i bolesti. Kronični stres može potisnuti aktivnost živčanog sustava, no postoje velike individualne razlike u percepciji događaja kao stresnih i reakcijama na njih, ovisno o ličnosti, stilu suočavanja, stupnju samopoštovanja, lokusu kontrole, optimizmu-pesimizmu, procjeni samoefikasnosti, socijalnom kontekstu i percipiranoj socijalnoj podršci. Osim što stres može dovesti do pogoršanja bolesti, postoji i utjecaj u suprotnom smjeru: pogoršanje bolesti može izazvati psihičku neravnotežu, pri čemu će se utjecaj bolesti razlikovati ovisno o osobinama pojedinca, ali i pojavnosti bolesti. Potrebno je istražiti glavne biološke, psihološke i socijalne odrednice zdravlja i bolesti, te utvrditi na koji način bolest djeluje na pojedinca, o kojim činiteljima ovisi njegova percepcija bolesti i reakcija na nju, te koje psihološke varijable moderiraju funkcioniranje imunološkog sustava. Važno je naglasiti da biopsihosocijalni model ne umanjuje važnost ni doprinos pojedinih bioloških varijabli pojedinčevoj bolesti ili zdravlju, već predstavlja holistički pristup prema međusobnoj komunikaciji bioloških, psiholoških i socijalnih varijabli unutar sustava koji je jedinstven i specifičan za pojedinca. Dakle, fokus se premješta sa same bolesti na osobu koja pati od nje.
Način na koji se osoba suočava sa stresom velikim je dijelom određen njenim resursima, koji uključuju: zdravlje i energiju, vještine rješavanja problema, socijalne vještine, egzistencijalna vjerovanja o Bogu i smislu života, svojoj ulozi u svijetu, vjerovanja o sposobnostima kontrole, socijalnoj podršci i materijalnim resursima. Mehanizmi suočavanja sa stresom mogu biti usmjereni na rješavanje problema ili na rasterećenje emocija. Učinkovitost mehanizma ponajviše određuje situacija, no smatra se najkorisnijim koristiti obje vrste.
Kao praktični dio otpuštanja i opuštanja stresa profesorica Korajlija je navela vježbe stiskanja i opuštanja mišića te tehnike mišićne relaksacije i tehnike disanja. Također, navela je važno sna, tj higijene spavanja i objasnila je pojmove kao što su mindfullness i tehnike sidrenja.
Na predavanju je sudjelovala 20 osoba.