Društvo distrofičara Zagreb - DDZ

ZAGREB MUSCULAR DYSTROPHY SOCIETY – DDZ

Partneri

Društvo distrofičara Zagreb je korisnik temeljne sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.


Spavanje i poremećaji spavanja

Spavanje je ključno za zdravlje i normalno funkcioniranje organizma. Tijekom spavanja dolazi do fizičkog i mentalnog oporavka – usporava se rad srca, snižava krvni tlak, pada tjelesna temperatura i smanjuje se osjetljivost na vanjske podražaje. San je pod utjecajem unutarnjeg biološkog sata, poznatog kao cirkadijski ritam.

Faze sna

San se sastoji od izmjene dvije osnovne faze:

  • NREM (non-REM) faza: uključuje lagani i duboki san. Faze 1 i 2 su površne, dok je faza 3 duboki, obnoviteljski san.

  • REM (rapid eye movement) faza: počinje otprilike 90 minuta nakon što zaspimo. Tijekom REM faze mozak je aktivan, javljaju se snovi, a tijelo miruje.

Ciklusi NREM i REM faza izmjenjuju se tijekom noći, u prosjeku svakih 90–120 minuta. Kako starimo, udio REM sna postaje kraći.

Zašto je spavanje važno?

Kvalitetan san ima brojne funkcije:

  • Održava imunološki, hormonalni i metabolički sustav,

  • Poboljšava pamćenje i koncentraciju,

  • Smanjuje rizik od kroničnih bolesti poput dijabetesa, pretilosti i kardiovaskularnih bolesti.

Nedostatak sna može uzrokovati umor, razdražljivost, lošu koncentraciju, smanjenu produktivnost te povećava rizik od nesreća i zdravstvenih problema.

Najčešći poremećaji spavanja

  • Nesanica – problemi s uspavljivanjem, čestim buđenjima ili preuranjenim buđenjem. Može biti kratkotrajna (povezana sa stresom) ili dugotrajna (često uz druge bolesti).

  • Apneja u snu – prekidi disanja tijekom spavanja. Može biti opstruktivna (blokada dišnih puteva) ili centralna (mozak ne šalje signale za disanje).

  • Parasomnije – poremećaji ponašanja u snu, poput mjesečarenja, noćnih mora ili pričanja u snu.

  • Sindrom nemirnih nogu – neugodan osjećaj u nogama i potreba za pokretanjem, posebno u večernjim satima, što ometa san.

Dijagnoza i liječenje

Za postavljanje dijagnoze koriste se:

  • Upitnici o spavanju,

  • Dnevnik spavanja (bilježenje navika i problema),

  • Polisomnografija – detaljno praćenje spavanja u medicinskim uvjetima.

Liječenje ovisi o uzroku i težini poremećaja. Može uključivati:

  • Promjene životnih navika i higijene spavanja,

  • Psihološku terapiju (npr. kognitivno-bihevioralna terapija),

  • Lijekove (npr. melatonin, benzodiazepini),

  • Specijalizirane terapije za apneju (npr. CPAP uređaji).

 

Na predavanju su sudjelovali zaposlenici i korisnici DDZ-a.