U sklopu trogodišnjeg programa “Mostovi za psihosocijalnu podršku mišićnoj distrofiji” kojeg sufinancira Ministarstvo zdravstva, povodom Svjetskog dana radne terapije koji se obilježava 27. listopada.2024. uz ovogodišnji slogan „Radna terapija za sve“, DDZ je organizirao dana 25. listopada 2024. edukativna predavanja na teme „Radnoterapijska intervencija kod grube i fine motorike kod osoba s mišićnom distrofijom“ i “Komplikacije izazvane skoliozom kod osoba s mišićnom distrofijom”. Na ovaj način i DDZ je dao svoj doprinos pri obilježavanju ovako važnog dana te uputio riječi zahvale svim radnim terapeutima koji brižno i temeljito rade na poboljšanju kvalitete života ne samo osoba oboljelih od mišićne distrofije nego i svih potrebitih.
Predavanje na temu „Radnoterapijska intervencija kod grube i fine motorike kod osoba s mišićnom distrofijom" održala je radna terapeutkinja Katarina Kovači koja nam je objasnila razliku između grube i fine motorike, te kroz korisne primjere pokazala kako gruba i fina motorika vrlo usko surađuju i preklapaju se u obavljanju aktivnosti svakodnevnog života. Primjerima aktivnosti za poboljšanje finih i grubih motoričkih vještina , radna terapeutkinja nas je provela po kreativnim stazama radne terapije. Također, naglasak je stavljen na uključivanju svakodnevnih zadataka u terapiju. Naglašena je važnost edukacije i članova obitelji i korisnika, te važnost vježbanja i podrška u prilagodbi svakodnevnih aktivnosti.
Predavanje na temu “Komplikacije izazvane skoliozom kod osoba s mišićnom distrofijom” održala je fizioterapeutkinja Gabriela Čabraja i objasnila što je skolioza, vrste skolioze, kakve komplikacije mogu nastati te kako se skolioza liječi. Skolioza je postranično zakrivljenje određenog dijela ili cijele kralježnice. Zakrivljenje može biti u desnu ili lijevu stranu pa kralježnica izgleda poput slova „C“ ili u obje strane, pa izgleda kao slovo „S“. Razlikujemo dva osnovna tipa skolioze - strukturalna i funkcionalna (nestrukturalna) skolioza. Strukturalne skolioze predstavljaju skolioze u užem smislu riječi, dok se funkcionalne skolioze odnosne na skoliotično držanje, budući da su povezane s nizom posturalnih odstupanja ili s nepravilnim držanjem. S obzirom na uzrok nastanka, skolioze možemo podijeliti na primarne (idiopatske) i sekundarne. Primarne skolioze su uglavnom nepoznatog uzroka te su najučestalije, a one čine čak 80% svih skolioza. Kada govorimo o sekundarnim skoliozama one nastaju kao posljedica neuroloških ili mišićnih bolesti uključujući cerebralnu paralizu, mišićnu distrofiju, traumatsko oštećenje kralježnične moždine, spinalnu mišićnu atrofiju i spinu bifidu. Liječenje je uglavnom konzervativno, a u slučaju da dođe do progresije nužno je kirurško liječenje. Komplikacije koje mogu nastati izazvane skoliozom su narušena biomehanika disanja te česte infekcije pluća. Zbog pritiska na srčani mišić može doći do poremećaja srčanog ritma. U trbušnoj regiji česte su konstipacije i probavne smetnje. Od konzervativnih metoda koje se mogu provoditi u liječenju skolioze su Schroth metoda, Vojta, BSPTS metoda te dr.
Na predavanju je sudjelovalo 50 osoba.
